Nema mjesta panici, ali ima za oprez: Kako se zaštititi od hantavirusa u BiH

Hantavirus, kod nas poznatiji kao uzročnik mišje groznice, decenijama je prisutan na našem podneblju. Iako vijesti iz inostranstva izazivaju zabrinutost, epidemiolozi ističu da postoji suštinska razlika između domaćih i južnoameričkih sojeva, prvenstveno u težini bolesti i načinu prenosa.

"Na našim područjima je Dobrava virus, tip virusa koji ide sa blažim simptomima, konkretno sa bubrežnim simptomima, ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka i obično ima blaži klinički tijek, tj. ne završava smrtnim ishodom. Za razliku od slučaja u Americi, soj Ande koji je karakterističan za Južnu Ameriku i on daje teži oblik bolesti sa upalom pluća koja može dovesti do respiratornog distres sindroma i zna završiti smrtnim ishodom", pojašnjava Mia Blažević, specijalista epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

Bez obzira na blažu prirodu domaćeg virusa, oprez je neophodan prilikom boravka u prirodi ili čišćenja zapuštenih prostora. Uz sistemsku deratizaciju, važna je zaštita disajnih puteva i pravilno rukovanje hranom.

"Jako je bitno da imamo dobre higijenske navike, da imamo higijenske navike kada se govori o pripremi hrane, obzirom da hrana koju mi koristimo, naročito sirova, svježa hrana dolazi sa polja gdje obitavaju ovi glodari. Deratizacija je svakako važna kada govorimo o polju prevencije od širenja zoonotskih oboljenja, prvenstveno kada govorimo o glodarima. A ono što je takođe bitno, obzirom da sada dolazi toplije vrijeme, dolazi sezona čišćenja okoline, šupa, tavana, da jako budemo oprezni prilikom izvođenja tih radova, da koristimo zaštitne maske, rukavice i da nipošto metlom ne uklanjamo prašinu, lišće zaostalo", kaže Amer Tahirović, specijalista epidemiologije u ZZJZKS.

Osim individualne zaštite, higijena okoline direktno utiče na populaciju glodara u urbanim zonama. Svaka divlja deponija potencijalno je stanište za prenosnike zaraze, a u Kantonu Sarajevo njihov broj je alarmantan.

"Detektovano je na području KS nešto više od 450 lokacija koje kada se očiste u roku od 24h bivvaju vraćene u stanje prije čišćenja što predstavlja dodatni izazov i problem upravo neodgovornim ponašanjem, neodgovornim odnosom prema otpadu koji imaju", ističe Mirza Ramić, portparol KJKP RAD.

Razloga za paniku zbog vijesti iz svijeta nema, ali bolja higijena zajedničkih prostora najvažniji je zadatak kako nadležnih tako i građana.

"Mislim da čistoća grada prvenstveno zavisi od nas koji živimo ovdje, što se tiče komunalaca, možemo vidjeti po ulici da je poprilično čisto. Mislim da mi kao ljudi koji živimo u gradu moramo definitivno više računa povesti", kaže jedan građanin Sarajeva.

Iako hantavirus u Bosni i Hercegovini rijetko dovodi do najtežih ishoda, higijena javnih površina i odgovorno odlaganje otpada ostaju osnovni faktori u smanjenju rizika po javno zdravlje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad